State House

Office of the President of The Republic of Seychelles

News

Diskour par Prezidan Larepiblik, Msye Wavel Ramkalawan alokazyon 45enm laniverser Lazournen Lendepandans Sesel

Ser, Frer Seselwa

Tou Seselwa ki reste isi Sesel e tou Seselwa atraver lemonn

Mon swet zot tou en bonn fet Lendepandans

Frer ek Ser, ozordi nou rasanble koman en nasyon ranpli avek lafyerte. Sa lafyerte parey nou dir parey nou dir an Angle; ‘It’s about us’ Koman en nasyon k’in dir nou pou viv dan linite. Nou pou servi nou lafors pozitivman, nou pou persevere dan tou adversite e nou pou met ansanm bann valer ki pou ed nou konstri en nasyon.

45ans pase, nou ti annan bokou lespwar. Nou ti debout koman sa nasyon ki pe ne. Ozordi 45ans pli tar, malgre bann defi, e menm bann defi ki depas nou, nou debout ankor enn fwa koman en nasyon ki annan rev pour tou son zanfan. Dan bann moman ki difisil i demande ki nou tou, nou met plis lafors ankor. Dan bann moman kot difikilte i afront nou, nou sa nasyon larkansyel, nou ganny demande pou nou koste ansanm. Pou nou atraver nou bann diferan lafwa, met nou konfyans dan nou Bondye, atrap son lanmen e demann li pou gid nou. Nou pou fer sa parey nou bann zanzet ti fer, zot ti siport kanmarad e se sa k’in permet nou plis ki 250ans plitar pou nou debout fyer avek bann Seselwa, Seselwaz kalifye dan tou diferan domenn. Seselwa, Seselwaz ki a pe fer Sesel, sa pti Sesel fyer atraver lemonn.

Wi frer ek ser, dan sa pei ki nou apel Sesel, Sa pei ki nou kontan, sa pei cheri. Dan sa pei, napa landrwa pour diskriminasyon, napa lespas pou laenn. Me, i annan lespas pou nou senpleman ofer sa ki meyer anndan nou e pou nou debout toultan e fer monte nou paviyon avek gran lafyerte.

Ozordi isi dan zarden State House, mon anvi rann omaz a sa premye dimoun ki ti ganny apele Prezidan, Per Lanasyon ; Msye James Mancham ki ti resevwar Lendepandans avek Grand Bretayn. Mon rekonnet en zanfan Seselwa ki ti annan bann bon prensip, ki ti annan lanmour dan son leker e ki in ede pou diriz nou pei malgre ki i pann zanmen ganny sans pou li debout parey mwan mon pe debout pour nou zournen nasyonal pou li fer en diskour.

Ozordi mon anvi osi sa zour le 29 Zen rann omaz en lot Seselwa ki ti dan premye Cabinet of Ministers. O fet dernyen minis dan premye Cabinet ki ti ankor vivan, me k’in kit nou pli bonner ozordi. Mon anvi prezant mon omaz pour Dokter Maxime Ferrari. Enn sa bann artizan nou pei Sesel e nou remersye li pou tou son kontribisyon an mezir ki nou ofer nou senser kondoleans avek Minis Ferrari, avek son lepouz e avek tou manm son fanmiy.

Frer ek ser, ozordi nou dan sa prosesis pou nou retrourn nou pei koman enn ki normal. Monn mansyonnen oparavan ki napa lespas pou laenn, napa lespas pou divizyon e zisteman detrwa semenn pase nou’n selebre Lazournen Konstitisyon e nou koman en pep noun fer kler ki sa konstitisyon ki nou ti adopte se sanmenm sa konstitisyon ki pou gid nou e ki la demokrasi i sel fason gouvernans dan nou pei. Respe pou ou kanmarad, rekonnet drwa imen sak endividi e pous devan nou konstitisyon dan son charter of human rights. Se sa ki nou pou fer. E ki sel fason ki nou pou swazir nou bann dirizan se atraver bwat vote. Sa mon bann frer ek ser i direksyon ki nou pei i devret pran. Se sa rezolisyon ki sak Seselwa i devret met dan son leker. Paski letan nou ava pas bann lalwa atraver nou Lasanble Nasyonal avek en vot mazoriter, letan nou ava respekte zidisyer koman sa refri final, nou ava rekonnet e nou ava pe dir napa personn ki par lao lalwa dan nou pei Sesel be ki nou tou, lalwa i par lao nou. Donk, napa plas pour vyolans dan lafason ki nou swazir nou gouvernman me nou pou konstri bann lenstitisyon ki for. Bann lenstitisyon ki sof gard sa menm demokrasi e sa konsitisyon ki pou fer sir ki sak zanfan Seselwa i ganny trete avek dignite e avek respe.

Frer ek ser, ozordi i annan bokou kestyon e nou zournen nasyonal i permet mwan pou mwan adres enn de bann kestyon an relasyon avek bann kestyon ki nou pei pe pran. Avek laspirasyon nou pep. Lekspektasyon i bokou, me selman souvan petet koman en pep nou pa pran ase letan pou nou regard otour nou. Pou nou fer sa refleksyon e pou nou konpran kwa ki pe arive e kimannyer sakenn parmi nou i annan en rol pou zwe. Souvann fwa nou koman en pep nou atann e nou espere pou ki lezot i fer keksoz. E pandan tro bokou letan in annan sa latant lo kwa ki gouvernman pou fer. Tou dimoun i atann ki gouvernman pou fer. Me ozordi sa zournen nasyonal, mon anvi ki sak Seselwa i osi fer sa refleksyon profon pou li dir kwa ki mwan mon pe fer. Kwa ki nou koman en pep nou pe fer. Eski mon pe kontribye pou fer mon sitiasyon amelyore pou fer mon pei avanse? An dot mo, nou servi parol nou Lim nasyonal, mon anvi demande kimannyer eski mwan koman en endividi, mon a pe ede pou fer monte nou paviyon. Kimannyer nou pe fer sa?

Alor, mon anvi dir avek zot ki koman en gouvernman i annan bokou desizyon brav ki nou bezwen pran. E ozordi mon bezwen dir ankor enn fwa ki koman en nasyon nou bezwen felisit nou lekor. O milye en pandemi ki kontinnyen ravaz lemonn antye e Sesel koman en pei ki malerezman in met tro bokou son zefors zis lo lendistri tourizm avek sa pandemi in trouv li dan bokou difikilte. I annan bokou lezot nasyon k’in kapab debrouye avek bokou lezot lendistri, me nou, nou trouv nou lo nou zenou. E alor nou bezwen koman en pep konpran sa byen, pou nou realize kote sitiasyon nou pei ti ete e san ezitasyon mon pou dir zot. Nou pei ti dan en sitiasyon kot an Desanm i ti pe pas dan en gran problenm. Nou pei ti a pe koule, aksepte oubyen non! Nou pei ti pe koule. Nou finans dan labank ti preski zero. O fet i t’in fini depas zero. Nou ti pe viv lo kredi. Me, nou pann zis les sa regard nou, nou pann zis les lebra tonbe. E pourtan sa ki ti pe regard nou an fas sete en sitiasyon vreman grav. Nou ti pe regard lamazorite bann travayer pe perdi zot lanplwa. Nou ti pe regard biznes ki ti pou fermen. Nou ti pe regard en sitiasyon kot menm bann servis ensansyel ti pou trouv zot dan difikilte. An d’autre mo nou ti trouv nu dan en sitiasyon vreman dezespere.

Nou ti pe regard bann komodite ki bokou dimoun ozordi i koz lo la, pri lavi. Nou ti pe regard bann komodite kot i ogmante par en gran poursantaz e anplis ki sa, nou ti pe regard en dolar ki ti pou kapab ariv ant 30 a 50 roupi e sa ti pou vedir bokou plis difikilte. Me kestyon ki nou’n demande, be ki ti pou arive avek bann biznes? Avek bann taxi? avek bann lotel? avek tou bann dimoun ki ti pe travay? Avek nou tou ki la rasanmble isi State House e zot ki pe ekout mwan dan lakour, ki ti pou arive avek nou? Me, malgre ki bann sitiasyon ti difisil, nou ti pran desizyon. E premye desizyon ki nou ti pran e si mon mansyonn sa se paski mon anvi nou pep i konpran sa byen. Si nou pa ti pran sa desizyon pou nou al ver vaksin nou pep. Donn nou dimoun sa pti vaksen; sinopharm, covishield, sputnik v, ozordi Sesel ti pou lo son zenou.

Frer ek Ser, se gras a sa vaksen ki nou ti komans donnen an Zanvye, ki nou ti kapab re-ouver lekonomi. Ki nou ti kapab re-ouver Sesel ankor, ki erport ti ouver e ki aparti la nou lekonomi in komans respire, in kapab ganny serten stabilite. Noun sov lanplwa, noun donn nou pep en saler pou zot al dan lakour avek e pour sa, mwan mon pa zanmen arete pou dir Sennyer mersi bokou pou beni nou pti pei Sesel. Mersi bokou pou donn nou bann zanmi k’in vini pou asiste nou. Bann zanmi k’in vini pou dir avek nou, «en zanmi dan moman difisil i etann son lanmen anver son frer, anver son ser».

Donk, mon bann frer ek ser malgre ki nou sitiasyon i ankor difisil me noun ganny serten stabilite. E la mon anvi dir ki toulezour i fer mon leker fermal letan en Seselwa i mor avek Covid. Pa zis avek Covid me dan nenport ki sitiasyon me pli spesifikman avek Covid e nou tou ki la ozordi nou konn en dimoun, enn nou zanmi, en dimoun ki enpe zenn, en dimou ki enpe pli aze. En dimoun ki ti ankor ranpli avek lenerzi, ranpli avek potansyel k’in tonbe avek Covid. E mon leker i vin pli fermal letan koman en pep nou pa rasanble ansanm pou siport kanmarad dan sa sitiasyon. Kot maler i ganny glorifye, non mon bann zanmi, non mon bann frer ek ser Seselwa! Annou aret glorifye maler lo nou pei, me annou montre nou solidarite. Se sa ki le 29 Zen i demann nou pou nou montre nou solidarite avek nou bann frer ek ser. Pou nou montre nou responsabilite e pou nou ansanm konbat Covid-19 e pou nou kapab fer bokou pli byen.

I fermal letan Sesel i ganny mete lo en lalis rouz. I fermal letan ou tande serten pei pe dir avek son bann sitwayen pa bezwen vin Sesel. Frer ek ser sa pa depann lo gouvernman. Sa i depann lo ou avek mwan. Sa i depann lo ou ki Anse Boudin la ozordi pe rasanble, i depan lo ou La Passe, La Digue ki pe pran keksoz leze, i depann lo ou Port Launay, ki Cap Ternay, ki St. Louis, ki Belombre. Alor mon pe fer en lapel direk, pa bezwen demande ki gouvernman pe fer dan sa letan Covid, demande kwa ki mwan koman en Seselwa mon pe fer. Kimannyer eski mwan koman en Seselwa, mon pe protez mon lekor e letan mon protez mon lekor, mon pe  protez mon zoli pei Sesel e atraver sa mon pe fer monte nou paviyon ki sitan zoli, pli o posib.

Donk, frer ek ser, pandan sa bann kourt letan noun resevwar en kantite don pou nou sey konbat sa. Noun fer en fasilite medikal dan rikord letan 17 zour. Noun ganny don ek Seselwa koman etranze in fer kado 78 milyon roupi pou kapab fer fas avek sa sitiasyon. Ozordi mon anvi dir avek zot, wi noun servi byen sa larzan e mon lans en nouvo lapel pou ki tou Seselwa ki kapab fer en kontribisyon, ki dan zot landrwa travay, ki dan zot biznes, ki atraver zot zanmi, pou zot refer ankor kontribisyon pou ki nou ava kapab avanse.

Byensir letan nou regard nou koman en nasyon, nou anvi rod sa ki meyer e ozordi malerezman i annan bokou manni ki pe afekte nou nasyon. E nou tou nou soke letan ki nou aprann ki pou dir nou bann zenn zanfan pe ganny abize seksyelman. Nou tou nou soke e nou ankoler letan nou war ki sa i kontinnyen ogmante e la mon anvi tir mon sapo avek tou bann lorganizasyon ki pe ede pou nou kas sa tandans ki pe montre son vilen figir dan nou sosyete.

Byensir koman en nasyon, nou anvi ki pri lavi i desann. Sa i en lot keksoz ankor ki nou pe fer. E la mon anvi felisit STC pour lafason ki zot in kapab atraver zot zefor ganny zot plis ki 300 marsan ki ozordi dan tou bann distrik pe zwenn ansanm avek zot pou ede pou ki pri komodite i kapab desann afen ki tou Seselwa i ava kapab viv pli byen. E sa i fer ki tou komodite lo Mahe, Praslin avek La Digue i pou vin non selman pli bon marse, me i pou reste menm pri.

Frer ek ser, si mon ti kapab fer desann pri elektrisite mon ti pou fer li me malerezman i annan bokou keksoz ki pa depann lo nou. I annan bokou keksoz ki ganny kontrole par bann lafors enksteryer. Letan en barik delwil i double son pri an mezir ki lekonomi lemonn i refer, sa i annan en lenpak direk lo nou koman en pep. Me se la ki nou koman en pep Seselwa nou devret vin pli inovatif, nou devret vin pli for, nou devret kapab byen planifye nou lavi. Nou devret kapab regard devan pou nou konnen kwa ki enportan e kwa ki pa enportan. Se sa ki form parti sa rezilyans ki nou devret annan koman en pep.

E la mon anvi osi fer en lapel avek tou bann medya pou nou osi dan son konstriksyon nou pei partaz lenformasyon avek pep Seselwa. Donn zot lenformasyon lo kwa ki pe arive e  kimannyer zot kapab pli byen organiz zot lavi.

Alor frer ek ser nou kapab fer li ansanm. Sa i en slogan ki monn toultan proklanmen. Wi, nou kapab fer li! Me i depann lo sakenn parmi nou, fanm ek zonm dan sa pei Sesel.

Donk, ozordi, zour Lendepandans mon vreman annan lefyerte koman en Seselwa. Mon annan tou sa lafyerte akoz mon konnen ki pou dir, sa larout ki noun fer koman en pep, sorti dan tou bann kontinan pou anmenn nou lo enn parmi bann pli pti leta, i pann anven. Nou bann zanset in konn diriz nou e nou ozordi nou bezwen kontinny sa larout.

Donk, ozordi, nou zournen nasyonal, nou bezwen aprann de nouvo pran swen avek nou pei, nou devret kapab ed nou bann kominote pou zot elimin sa ki pa bon. Pou nou vin en pei ki prop, vin en pei ki lager kont drog e kont kriminalite. Pou nou kapab kontinnyen defann nou teritwar kont tou kriminalite ki pe pase e la ankor enn fwa mon anvi felisit tou bann diferan lafors ki pe travay, tou bann dimoun dan zot diferan responsabilite. E bomaten ti en lonner pou nou anba kot Goast Guards pou nou komisyonn e nouvo bato dan fleet Coast Guards.  Monn dir avek Coast Guards e la mon dir avek CDF, kontinnyen sa bon travay. Mon dir avek Lapolis kontinnyen pas dan sa reform ki nou pei i kapab debout drwat. Mon dir avek bann ansennyan, diriz nou bann zenn. Fer zot konpran byen.

Mon dir avek bann profesyonnel, pa bezwen trenn lipye e mon dir avek lepep Seselwa silvouple annou konstrir sa pei. Annou pa travay zis pou nou zwe rol oubyen pou nou fer kwar. Annou ozordi, nou zournen nasyonal annou vreman met nou leker dan sa ki nou fer. E letan nou ava pe met nou leker dan tou sa ki nou fer, sa pei Sesel pou vreman vin sa landrwa kot nou ganny tou lafyerte. Sa pei ki nou pou konnen nou annan en lespwar ladan. Nou konnen pou dir nou zanfan pou grandir byen, personn pa pou abiz li, personn pa pou fer li ditor akoz son vwazen i pou osi son paran. Son kominote i pou elve li e i pou grandi pou li travay e met tou sa ki i annan non selman o servis son pei me pou li nobou ed son fanmiy.

Alor frer ek ser, annou kontinnyen viv dan lafyerte. Annou kontinnyen koste ansanm, ini, annou kontan nou pei, nnou siport kanmarad, se atraver sa ki nou pou sanz nou pei.

Dan mon leker toulezour mon dir viv Sesel, viv lepep Seselwa, viv sa nasyon k’in sorti dan 4 kwen lemonn me ki ozordi nou viv koman en sel nasyon. Mon kontinnyen demann Bondye tout pwisan pou beni nou pei Sesel e pou fer nou resevwar son lagras e servi li byen.

Ankor enn fwa, Bonn fet Lendepandans.

Mersi bokou.

 

View full video via below Youtube Link on the State House Website: https://www.statehouse.gov.sc/video-gallery

Photo gallery via the State House Facebook Page: https://www.facebook.com/StateHouseSey/photos/pcb.4210869792314273/4210864358981483